Dvanaesta međunarodna konferencija Asocijacije informacijskih stručnjaka – bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM), pod nazivom „Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja“, održana je 5. i 6. oktobra 2026. godine u Sarajevu i Mostaru. Konferencija je okupila stručnjake i predstavnike biblioteka, arhiva, muzeja, visokoškolskih ustanova i stručnih udruženja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, pružajući prostor za razmjenu profesionalnih iskustava, predstavljanje savremenih praksi i razmatranje perspektiva razvoja baštinskog sektora u regionalnom i evropskom kontekstu.
Program Konferencije obuhvatio je predavanja, tematske sesije i diskusije posvećene aktuelnim izazovima i mogućnostima razvoja biblioteka, arhiva i muzeja. Posebna pažnja bila je usmjerena na procese digitalne transformacije, primjenu umjetne inteligencije (AI), razvoj digitalne humanistike, digitalizaciju i dugoročno očuvanje kulturnog naslijeđa, kao i na pitanja njegove dostupnosti i savremenih modela prezentacije.
Konferenciju je otvorila predsjednica Asocijacije BAM Adisa Žero, ističući njen značaj kao prostora za razmjenu iskustava i zajedničko promišljanje budućnosti baštinskih institucija.
„Ova konferencija pruža dragocjenu platformu za razmjenu stručnih znanja, prezentaciju inovativnih projekata te usvajanje smjernica za buduće djelovanje. No, bez obzira na napredak tehnologije i algoritama, najvažniji resurs naših institucija ostaju ljudi – informacijski stručnjaci koji svojom posvećenošću i znanjem čuvaju kulturno blago naše države“, kazala je Žero.
Prvi dan Konferencije
Prvi dan Konferencije bio je posvećen savremenim digitalnim i inteligentnim sistemima u bibliotekama, arhivima i muzejima, novim paradigmama pristupa kulturnom naslijeđu, iskustvima u oblasti digitalizacije i digitalnog naslijeđa, kao i mogućnostima interdisciplinarne saradnje u zaštiti, istraživanju, interpretaciji i promociji baštine.
Predstavljena su iskustva i primjeri dobre prakse institucija i stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. U tom kontekstu razmatrana su iskustva nacionalnih, univerzitetskih, gradskih i drugih biblioteka, arhiva i muzeja, kao i aktivnosti stručnih udruženja. Različiti institucionalni i profesionalni pristupi omogućili su sagledavanje zajedničkih izazova, ali i specifičnosti s kojima se baštinske ustanove suočavaju u procesu digitalne transformacije.
Iskustva institucija iz različitih sredina omogućavaju da se o ovim pitanjima razgovara iz više perspektiva, ali i da se prepoznaju potencijali za razvoj budućih zajedničkih projekata i oblika institucionalne saradnje.
Drugi dan Konferencije
Drugi dan Konferencije održan je u Mostaru, a tematski fokus bio je usmjeren na evropsku i regionalnu saradnju biblioteka, arhiva i muzeja, predstavljanje rada institucija i stručnih društava, kao i artikuliranje zajedničkih stavova o budućem razvoju baštinskog sektora.
Na osnovu tematskih cjelina, izlaganja i diskusija, formulirani su zaključci i preporuke usmjereni na šest međusobno povezanih područja koja predstavljaju značajne pretpostavke za daljnji razvoj biblioteka, arhiva i muzeja.
- Jačanje regionalne saradnje i usklađivanje s evropskim smjernicama
Istaknuta je potreba za uspostavljanjem kontinuiranih i institucionalno održivih oblika saradnje između biblioteka, arhiva i muzeja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Poseban akcent stavljen je na mogućnosti zajedničkog apliciranja prema evropskim fondovima i programima, kao i na razvoj prekograničnih projekata usmjerenih na zaštitu, istraživanje, digitalizaciju i promociju zajedničkog kulturnog naslijeđa.
- Odgovorna i etička primjena umjetne inteligencije
Primjena umjetne inteligencije u baštinskim institucijama prepoznata je kao značajan potencijal za unapređenje stručnih procesa, ali i kao područje koje zahtijeva jasno definirane etičke i profesionalne standarde. Posebno je istaknuta mogućnost primjene AI alata u automatizaciji obrade i indeksiranja građe, prepoznavanju rukopisnog i štampanog teksta (OCR/HTR), kao i unapređenju korisničkog iskustva. Istovremeno, naglašena je potreba očuvanja autentičnosti, vjerodostojnosti i naučnog integriteta kulturne baštine.
- Interoperabilnost, otvoreni podaci i standardizacija
U procesu digitalne transformacije posebno je naglašena važnost interoperabilnosti informacionih sistema, primjene odgovarajućih metapodatkovnih i tehničkih standarda te mogućnosti povezivanja digitalnih zbirki različitih biblioteka, arhiva i muzeja. Razvoj interoperabilnih digitalnih ekosistema prepoznat je kao jedan od ključnih preduvjeta za efikasnije korištenje i međusobno povezivanje baštinskih resursa. Istovremeno, podržani su principi otvorenog pristupa (Open Access), s ciljem unapređenja dostupnosti kulturnog naslijeđa istraživačima, obrazovnim institucijama i široj javnosti.
- Digitalizacija i dugoročno očuvanje ugroženog naslijeđa
Kao jedan od prioriteta izdvojena je sistemska digitalizacija rijetke, vrijedne i ugrožene bibliotečke, arhivske i muzejske građe. Pri tome je naglašeno da digitalizacija sama po sebi nije dovoljna, već da mora biti praćena razvojem odgovarajućih politika, procedura i tehničke infrastrukture za dugoročno digitalno očuvanje (Digital Preservation). Na taj način potrebno je osigurati trajnu dostupnost digitalnih objekata, njihovu funkcionalnost i zaštitu od tehnološke zastarjelosti, oštećenja i gubitka podataka.
- Kontinuirana edukacija i razvoj digitalnih kompetencija stručnjaka
Posebna pažnja posvećena je potrebi kontinuiranog profesionalnog usavršavanja informacijskih stručnjaka – bibliotekara, arhivista i kustosa – u skladu s ubrzanim tehnološkim promjenama. U tom kontekstu istaknuta je potreba razvoja programa edukacije iz oblasti digitalne humanistike, upravljanja i analize podataka, digitalnog očuvanja te primjene savremenih softverskih i informacionih rješenja. Razvoj ovih kompetencija predstavlja važan preduslov za transformaciju baštinskih ustanova u savremene, tehnološki razvijene i društveno relevantne naučno-kulturne centre.
- Obrazovanje kao strateški temelj razvoja biblioteka, arhiva i muzeja
Obrazovanje je prepoznato kao jedan od ključnih elemenata dugoročnog razvoja i profesionalizacije baštinskog sektora. Asocijacija BAM ukazala je na potrebu snažnijeg i sistematičnijeg povezivanja visokoškolskih ustanova i baštinskih institucija kroz razvoj zajedničkih studijskih programa, stručnih praksi, istraživačkih projekata i programa cjeloživotnog učenja.
Takav pristup podrazumijeva stvaranje novih generacija stručnjaka osposobljenih da odgovore na složene izazove digitalne transformacije, ali i da aktivno učestvuju u zaštiti, istraživanju, interpretaciji i dostupnosti kulturnog naslijeđa. BAM obrazovanje prepoznaje kao jedan od ključnih preduvjeta održivog razvoja, profesionalizacije i društvene relevantnosti baštinskog sektora.
Konferencija je završena svečanom dodjelom BAM nagrada za bibliotekara/ku godine, arhivista/icu godine i kustosa/icu godine. Nagradu za bibliotekarku godine dobila je Arijana Alispahić, dok je Almira Alibašić dobitnica nagrade za arhivisticu godine. Nagrada za kustosa godine dodijeljena je Erminu Lagumdžiji.
12. međunarodna konferencija Asocijacije BAM još jednom je potvrdila značaj stručnog povezivanja i kontinuiranog dijaloga između biblioteka, arhiva i muzeja, posebno u okolnostima ubrzane digitalne transformacije. Razmjena znanja i iskustava, razvoj zajedničkih standarda i projekata, unapređenje digitalnih kompetencija te odgovorno korištenje novih tehnologija predstavljaju važne pretpostavke za savremeno upravljanje kulturnim naslijeđem.
Asocijacija BAM nastavlja svoju dugogodišnju ulogu u povezivanju stručnjaka iz oblasti bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije te u kreiranju prostora za profesionalnu saradnju, razmjenu znanja i zajedničko promišljanje budućnosti baštinskih institucija u Bosni i Hercegovini i regiji.